Osam zanimljivosti o paprici

Kako je pronađena, kako je dobila ime, je li to povrće i tko sve može jesti ljute papričice, a da se ne zaljuti? Sve što niste znali o paprici otkrit će vam sljedećih osam zanimljivih činjenica!

1. Jedna od najstarijih kultura u svijetu

Sjemenke ljutih papričica starije od 6000 godina, kao i tragovi paprika na različitom prapovijesnom kuhinjskom posuđu na prostorima Središnje i Južne Amerike, posebno Perua, upućuju na to da je paprika jedna od prvih kultura koju je čovjek uzgojio i koristio u jelima.

U Europu su ih nakon otkrića Amerike donijeli portugalski i španjolski brodovi tijekom 16. i17. stoljeća, a do naših balkanskih krajeva stigla je trgovačkim putovima preko Turske.

2. Ime je dobila greškom

Kako priča kaže, Kolumbo ne samo da je bio u zabludi oko kontinenta koji je pronašao, te je tamošnje stanovništvo nazvao Indijancima, već je i za papriku bio uvjeren daje zapravo plod crnog papra (engl. pepper, papar). Doduše, Kolumbo jenajprije nabasao na suhe ljute papričice i donio ih u Europu, gdje su svi zajedno zaključili da je zbog ljutog okusa biljka svakako neka vrsta papra. Odtada pa sve do danas, paprika je zadržala ime po papru.

3. Paprika jevoće

Paprika zapravo spada u voće, i to zato što plod raste iz biljke koja cvate i sadržava sjemenke. Ako vam sada, dok ovo čitate, na pamet padaju još neke jestive biljke koje također tako rastu, pa se pitate jesu li i one voće, u pravu ste, to naprimjer vrijedi i za rajčicu, krastavac i tikvice.

4. Zašto ljute papričice nisu posvuda jednako ljute

Svi mi koji volimo ljute papričice znamo da je prvi zalogaj najblaži, a kako se približavamo peteljci, paprika postaje sve ljuća i ljuća. To je zato što u tom dijelu paprike ima najviše kapsaicina koji daje onaj poznati osjećaj vatre uustima. Kapsaicin je najviše prisutan u tankim mesnatim dijelovima koji tijelo papričice spajaju sa sjemenkama, pa ako ga pažljivo uklonite, one će biti manjeljute.

Ako se pak dogodi da se kojim slučajem malo više zaljutite papričicom, odmah popijte čašu hladnog mlijeka. Mlijeko sadržava kazein, sastojak koji utječe na kapsaicin i ublažava njegovo djelovanje.

5. Jedna paprika na dan za dobro zdravlje i vitku liniju

Samo jedna crvena paprika zadovoljit će čak više od 100 % preporučenog dnevnog unosa vitamina C i do 300 % preporučenog dnevnog unosa vitamina A, koji će vid učiniti oštrijim, a dodatno ćete unijeti i vitamin K1, vitamin E, folnu kiselinu, kalij, željezo.
Uz sve to, paprika je siromašna kalorijama, a bogata vodom, te je pravi čuvar vitke linije. Kao i naš ajvar, koji po jednoj žličici sadržava samo 7 kalorija.

6. Vitamin C i beta karoten zaslužni su za okus paprike

U ovisnosti od boje paprika, postoji razlika u okusu, pa su tako one crvene najslađe upravo zbog visoke koncentracije vitamina C i betakarotena koji je zaslužan za crvenu boju. Kako sazrijeva, paprika mijenja boju od zelene, preko žute do jarko crvene, koja je u vrhu namirnica bogatih vitaminom C, primjerice čak od dva do četiri puta više od naranče.

7. Papričica je postala ljuta u samoobrani

Vjeruje se daje kapsaicin u ljutoj paprici nastao kao obrambeni mehanizam biljke da spriječi razvoj gljivica i infekcija mikrobima koje prenose insekti. Tako je primijećeno da u područjima gdje prirodno ima više insekata rastu ljuće papričice.

8. Tko može jesti ljutu papriku, a da se ne zaljuti

Glavni krivac za osjećaj vatre u ustima kada zagrizemo ljutu papriku, kapsaicin, djeluje samo na sisavce. Ptice, na primjer,uopće ne osjećaju taj ljuti okus i stoga igraju jednu od najvećih uloga uširenju divljih vrsta paprike, raznoseći njihove sjemenke.

‍

‍